Fitopatogene gljive na lucerki u Srbiji
2023
Preuzimanje 🢃
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Višegodišnja lucerka (Medicago sativa L.) se u prirodi javlјa kao gajena i kao divlјa
vrsta. Kao jedna od najstarijih i najvažnijih višegodišnjih krmnih bilјaka, lucerka ima potencijal da daje visok prinos krme odličnog kvaliteta. Relativno niski prinosi i kvalitet lucerke u Srbiji posledica su uticaja velikog broja
faktora među kojima biljni patogeni zauzimaju značajno mesto. U ovom radu su prikazani preliminarni rezultati proučavanja populacije fitopatogenih
gljiva na lucerki. Ukupno 625 uzoraka biljaka lucerke je prikupljeno periodu 2002. - 2019. godine u Srbiji sa lokaliteta: Čurug, Ašanja, Srpska Crnja, Farkaždin, Trnavci, Vraneši, Banatsko Karađorđevo, Aleksandrovo, Banovci, Markovac, Varvarin, Kobilje, Globoder, Bela Voda, Kloka, Davidovac i Dobričevo. Cele biljke su vizuelno pregledane radi detaljnog opisa simptoma oboljenja nakon čega je urađena standardna fitopatološka izolacija sa prelaza zdravog u obolelo tkivo na krompir dekstrozni agar (KDA) sa streptomicinom. Nakon in...kubacije na 22°C i svetlosnom režimu 12 sati dan/12 sati noć, dobijene kulture su mikroskopski pregledane i izvršena je morfološka indentifikacija gljiva do nivoa roda pomoću standardnih ključeva. Provera patogenosti dobijenih izolata urađena je putem veštačke inokulacije sa
povredom biljnih delova. Biljke su inokulisane postavljanjem fragmenata micelije sa podlogom u povrede napravljene kopljastom iglom. Inokulacija je obavljena izolatima gljiva, starosti 7 dana, a inokulisane biljke su čuvane na temperaturi od 20 do 25°C. Rezultati rada su pokazali da su tipovi simptoma oboljenja na biljkama lucerke
dominantno prouzrokovani sledećim fitopatogenim gljivama: 1. Fusarium spp. (nekrotične pege i lezije na stablu lucerke); 2. Sclerotinia spp. (trulež prizemnog dela stabla); 3. Phoma spp. (pegavost stabla praćena pojavom piknida u okviru pege); 4. Colletotrichum spp. (nekroza i povijanje vrhova stabljike); 5. Fusarium spp. i Rhizoctonia spp. (nekroza korenovog sistema); 6. Verticillium spp. (obezbojavanje sprovodnog tkiva). Na osnovu morfoloških i patogenih odlika dobijenih izolata utvrđeno je da su u
Srbiji na lucerki dominantni prouzrokovači oboljenja iz grupe fitopatogenih gljiva pripadnici roda Colletotrichum, potom gljive iz rodova Fusarium, Verticillium, Rhizoctonia, Sclerotinia i Phoma.
Dobijeni rezultati ukazuju da je lucerka podložna napadu velikog broja fitopatogenih
gljiva koje mogu značajno da utiču na smanjenje prinosa i kvaliteta. Kako prouzrokovači oboljenja na lucerki nisu dovoljno proučavani u Srbiji, sprovedena
istraživanja predstavljaju značajan doprinos definisanju uloge fitopatogenih gljiva u simptomima koje prouzrokuju na lucerki, a sve u cilju doprinosa iznalaženju adekvatnih mera za njihovo uspešno suzbijanje.
Izvor:
Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija, 2023, 38-38Izdavač:
- Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije
Institucija/grupa
Institut za voćarstvoTY - CONF AU - Vasić, Tanja AU - Jevremović, Darko AU - Živković, Sanja AU - Zlatanović, Miljana AU - Debasis, Mitra PY - 2023 UR - https://refri.institut-cacak.org/handle/123456789/846 AB - Višegodišnja lucerka (Medicago sativa L.) se u prirodi javlјa kao gajena i kao divlјa vrsta. Kao jedna od najstarijih i najvažnijih višegodišnjih krmnih bilјaka, lucerka ima potencijal da daje visok prinos krme odličnog kvaliteta. Relativno niski prinosi i kvalitet lucerke u Srbiji posledica su uticaja velikog broja faktora među kojima biljni patogeni zauzimaju značajno mesto. U ovom radu su prikazani preliminarni rezultati proučavanja populacije fitopatogenih gljiva na lucerki. Ukupno 625 uzoraka biljaka lucerke je prikupljeno periodu 2002. - 2019. godine u Srbiji sa lokaliteta: Čurug, Ašanja, Srpska Crnja, Farkaždin, Trnavci, Vraneši, Banatsko Karađorđevo, Aleksandrovo, Banovci, Markovac, Varvarin, Kobilje, Globoder, Bela Voda, Kloka, Davidovac i Dobričevo. Cele biljke su vizuelno pregledane radi detaljnog opisa simptoma oboljenja nakon čega je urađena standardna fitopatološka izolacija sa prelaza zdravog u obolelo tkivo na krompir dekstrozni agar (KDA) sa streptomicinom. Nakon inkubacije na 22°C i svetlosnom režimu 12 sati dan/12 sati noć, dobijene kulture su mikroskopski pregledane i izvršena je morfološka indentifikacija gljiva do nivoa roda pomoću standardnih ključeva. Provera patogenosti dobijenih izolata urađena je putem veštačke inokulacije sa povredom biljnih delova. Biljke su inokulisane postavljanjem fragmenata micelije sa podlogom u povrede napravljene kopljastom iglom. Inokulacija je obavljena izolatima gljiva, starosti 7 dana, a inokulisane biljke su čuvane na temperaturi od 20 do 25°C. Rezultati rada su pokazali da su tipovi simptoma oboljenja na biljkama lucerke dominantno prouzrokovani sledećim fitopatogenim gljivama: 1. Fusarium spp. (nekrotične pege i lezije na stablu lucerke); 2. Sclerotinia spp. (trulež prizemnog dela stabla); 3. Phoma spp. (pegavost stabla praćena pojavom piknida u okviru pege); 4. Colletotrichum spp. (nekroza i povijanje vrhova stabljike); 5. Fusarium spp. i Rhizoctonia spp. (nekroza korenovog sistema); 6. Verticillium spp. (obezbojavanje sprovodnog tkiva). Na osnovu morfoloških i patogenih odlika dobijenih izolata utvrđeno je da su u Srbiji na lucerki dominantni prouzrokovači oboljenja iz grupe fitopatogenih gljiva pripadnici roda Colletotrichum, potom gljive iz rodova Fusarium, Verticillium, Rhizoctonia, Sclerotinia i Phoma. Dobijeni rezultati ukazuju da je lucerka podložna napadu velikog broja fitopatogenih gljiva koje mogu značajno da utiču na smanjenje prinosa i kvaliteta. Kako prouzrokovači oboljenja na lucerki nisu dovoljno proučavani u Srbiji, sprovedena istraživanja predstavljaju značajan doprinos definisanju uloge fitopatogenih gljiva u simptomima koje prouzrokuju na lucerki, a sve u cilju doprinosa iznalaženju adekvatnih mera za njihovo uspešno suzbijanje. PB - Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije C3 - Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija T1 - Fitopatogene gljive na lucerki u Srbiji EP - 38 SP - 38 ER -
@conference{ author = "Vasić, Tanja and Jevremović, Darko and Živković, Sanja and Zlatanović, Miljana and Debasis, Mitra", year = "2023", abstract = "Višegodišnja lucerka (Medicago sativa L.) se u prirodi javlјa kao gajena i kao divlјavrsta. Kao jedna od najstarijih i najvažnijih višegodišnjih krmnih bilјaka, lucerka ima potencijal da daje visok prinos krme odličnog kvaliteta. Relativno niski prinosi i kvalitet lucerke u Srbiji posledica su uticaja velikog brojafaktora među kojima biljni patogeni zauzimaju značajno mesto. U ovom radu su prikazani preliminarni rezultati proučavanja populacije fitopatogenihgljiva na lucerki. Ukupno 625 uzoraka biljaka lucerke je prikupljeno periodu 2002. - 2019. godine u Srbiji sa lokaliteta: Čurug, Ašanja, Srpska Crnja, Farkaždin, Trnavci, Vraneši, Banatsko Karađorđevo, Aleksandrovo, Banovci, Markovac, Varvarin, Kobilje, Globoder, Bela Voda, Kloka, Davidovac i Dobričevo. Cele biljke su vizuelno pregledane radi detaljnog opisa simptoma oboljenja nakon čega je urađena standardna fitopatološka izolacija sa prelaza zdravog u obolelo tkivo na krompir dekstrozni agar (KDA) sa streptomicinom. Nakon inkubacije na 22°C i svetlosnom režimu 12 sati dan/12 sati noć, dobijene kulture su mikroskopski pregledane i izvršena je morfološka indentifikacija gljiva do nivoa roda pomoću standardnih ključeva. Provera patogenosti dobijenih izolata urađena je putem veštačke inokulacije sapovredom biljnih delova. Biljke su inokulisane postavljanjem fragmenata micelije sa podlogom u povrede napravljene kopljastom iglom. Inokulacija je obavljena izolatima gljiva, starosti 7 dana, a inokulisane biljke su čuvane na temperaturi od 20 do 25°C. Rezultati rada su pokazali da su tipovi simptoma oboljenja na biljkama lucerkedominantno prouzrokovani sledećim fitopatogenim gljivama: 1. Fusarium spp. (nekrotične pege i lezije na stablu lucerke); 2. Sclerotinia spp. (trulež prizemnog dela stabla); 3. Phoma spp. (pegavost stabla praćena pojavom piknida u okviru pege); 4. Colletotrichum spp. (nekroza i povijanje vrhova stabljike); 5. Fusarium spp. i Rhizoctonia spp. (nekroza korenovog sistema); 6. Verticillium spp. (obezbojavanje sprovodnog tkiva). Na osnovu morfoloških i patogenih odlika dobijenih izolata utvrđeno je da su uSrbiji na lucerki dominantni prouzrokovači oboljenja iz grupe fitopatogenih gljiva pripadnici roda Colletotrichum, potom gljive iz rodova Fusarium, Verticillium, Rhizoctonia, Sclerotinia i Phoma.Dobijeni rezultati ukazuju da je lucerka podložna napadu velikog broja fitopatogenihgljiva koje mogu značajno da utiču na smanjenje prinosa i kvaliteta. Kako prouzrokovači oboljenja na lucerki nisu dovoljno proučavani u Srbiji, sprovedenaistraživanja predstavljaju značajan doprinos definisanju uloge fitopatogenih gljiva u simptomima koje prouzrokuju na lucerki, a sve u cilju doprinosa iznalaženju adekvatnih mera za njihovo uspešno suzbijanje.", publisher = "Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije", journal = "Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija", title = "Fitopatogene gljive na lucerki u Srbiji", pages = "38-38" }
Vasić, T., Jevremović, D., Živković, S., Zlatanović, M.,& Debasis, M.. (2023). Fitopatogene gljive na lucerki u Srbiji. in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije., 38-38.
Vasić T, Jevremović D, Živković S, Zlatanović M, Debasis M. Fitopatogene gljive na lucerki u Srbiji. in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija. 2023;:38-38..
Vasić, Tanja, Jevremović, Darko, Živković, Sanja, Zlatanović, Miljana, Debasis, Mitra, "Fitopatogene gljive na lucerki u Srbiji" in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija (2023):38-38.