Mikopopulacija na malini u Srbiji
Apstrakt
Malina je višegodišnja listopadna bilјka, žbunastog ili polužbunastog rasta, sa
jednogodišnjim i dugim dvogodišnjim izdancima, koja pripada porodici ruža (Rosaceae). Malina duži niz godina spada u grupu ekonomski najznačajnijih vrsta voća u Republici Srbiji. Po prinosima na evropskom kontinentu se izdvajaju Rusija, Poljska, Srbija i Španija. Međutim, najveća robna proizvodnja se ostvaruje u Srbiji, jer se više od 95% svežih i prerađenih plodova maline plasira na svetskom tržištu. Svetska proizvodnja maline u 2019. godini iznosila je 684.000 tona. Sistematskih istraživanja mikopopulacije maline u Srbiji do sada nije bilo. U ovome
radu iznosimo rezultate preliminarnih istraživanja mikopopulacije maline poreklom iz Srbije. Uzorci su prikupljeni u vremenskom periodu jun - avgust od 2019. do 2022. godine. Ukupno je analizirano 28 nasumično skupljenih uzoraka sa tri lokaliteta u Srbiji (Čačak 8, Ivanjica 10, Arilje 10). Analizirani su koren i stablo. Fragmenti biljaka su pažljivo isprani p...od tekućom vodom. Tako pripremljeni uzorci dezinfikovani su sa 1% natrijum-hipohloritom (NaOCl) 1 minut i isprani tri puta u sterilnoj destilovanoj vodi. Potom su prosušeni na sterilnom filter papiru i stavljani na krompir dekstrozni agar (KDA). U svaku Petri kutiju stavljeno je po 5 fragmenata uzetih po uzorku, u pet ponavljanja, i inkubirani u termostatu pri 24°C. Pregled se obavljao svaka 3 dana, a na većini uzoraka micelija se razvila oko biljnog fragmenta do 14. dana. Razvijene kolonije presejane su na novu KDA podlogu te je, nakon početnog porasta, vršni deo micelije ponovno presejan na KDA. Mikroskopski pregled obavljen je pomoću mikroskopa marke Olympus CX31. Morfološka identifikacija gljiva do roda obavljena je pomoću standardnih ključeva.Izračunata je učestalost izolacije u % prema formuli (Vrandečić i sar., 2011): broj kolonizovanih delova sa gljivama/ ukupan broj analiziranih biljnih delova x 100.
Ukupno je pregledano 700 fragmenta biljaka iz kojih je izolovano 6 rodova gljiva:
Didymella, Fusarium, Rhizoctonia, Verticillium, Alternaria i Epicoccum. Na biljkama iz kojih su izolovane gljive bili su jasno vidljivi makroskopski simptomi zaraze. Na svim biljkama sa kojih su izolovane gljive bili su jasno izraženi simptomi na stabljikama u vidu nekrotičnih pega i lezija. Sa tih biljaka izolovane su gljive iz roda Alternaria. Isto tako kod velikog broja biljaka, na stablima su uočene ljubičasto braon nekroze, u donjoj trećini stabla i iz tih biljaka su izolovane gljive iz roda Didymella. Na korenovom sistemu biljaka bili su prisutni simptomi u vidu svetlo do tamno braon nekroza i iz ovih biljaka su izolovane gljive iz rodova Fusarium i Rhizoctonia. Takođe kod pojedinih biljaka na korenovom sistemu uočeno je obezbojavanje sprovodnog tkiva i iz tih biljaka izolovane su gljive iz roda Verticillium. S оbzirоm nа veliki značaj maline kao voćne vrste, pоsеbnо za manje razvijena brdskо
plаninska pоdručija u Srbiјi, cilј оvоg rаdа bio је izolacija i morfološka dеtеrminаciја mikopopulacije nа malini rаdi јаsniјеg sаglеdаvаnjа prоblеmа u proizvodnji maline (izumirаnjе bilјаkа i smаnjеnjе prinоsа) kао pоslеdice prisustvа fitоpаtоgеnih glјivа.
Izvor:
Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija, 2023, 37-37Izdavač:
- Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije
Finansiranje / projekti:
- Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, institucionalno finansiranje - 200215 (Institut za voćarstvo, Čačak) (RS-MESTD-inst-2020-200215)
Institucija/grupa
Institut za voćarstvoTY - CONF AU - Vasić, Tatjana AU - Jevremović, Darko AU - Živković, Sanja AU - Bulajić, Aleksandra PY - 2023 UR - https://refri.institut-cacak.org/handle/123456789/845 AB - Malina je višegodišnja listopadna bilјka, žbunastog ili polužbunastog rasta, sa jednogodišnjim i dugim dvogodišnjim izdancima, koja pripada porodici ruža (Rosaceae). Malina duži niz godina spada u grupu ekonomski najznačajnijih vrsta voća u Republici Srbiji. Po prinosima na evropskom kontinentu se izdvajaju Rusija, Poljska, Srbija i Španija. Međutim, najveća robna proizvodnja se ostvaruje u Srbiji, jer se više od 95% svežih i prerađenih plodova maline plasira na svetskom tržištu. Svetska proizvodnja maline u 2019. godini iznosila je 684.000 tona. Sistematskih istraživanja mikopopulacije maline u Srbiji do sada nije bilo. U ovome radu iznosimo rezultate preliminarnih istraživanja mikopopulacije maline poreklom iz Srbije. Uzorci su prikupljeni u vremenskom periodu jun - avgust od 2019. do 2022. godine. Ukupno je analizirano 28 nasumično skupljenih uzoraka sa tri lokaliteta u Srbiji (Čačak 8, Ivanjica 10, Arilje 10). Analizirani su koren i stablo. Fragmenti biljaka su pažljivo isprani pod tekućom vodom. Tako pripremljeni uzorci dezinfikovani su sa 1% natrijum-hipohloritom (NaOCl) 1 minut i isprani tri puta u sterilnoj destilovanoj vodi. Potom su prosušeni na sterilnom filter papiru i stavljani na krompir dekstrozni agar (KDA). U svaku Petri kutiju stavljeno je po 5 fragmenata uzetih po uzorku, u pet ponavljanja, i inkubirani u termostatu pri 24°C. Pregled se obavljao svaka 3 dana, a na većini uzoraka micelija se razvila oko biljnog fragmenta do 14. dana. Razvijene kolonije presejane su na novu KDA podlogu te je, nakon početnog porasta, vršni deo micelije ponovno presejan na KDA. Mikroskopski pregled obavljen je pomoću mikroskopa marke Olympus CX31. Morfološka identifikacija gljiva do roda obavljena je pomoću standardnih ključeva.Izračunata je učestalost izolacije u % prema formuli (Vrandečić i sar., 2011): broj kolonizovanih delova sa gljivama/ ukupan broj analiziranih biljnih delova x 100. Ukupno je pregledano 700 fragmenta biljaka iz kojih je izolovano 6 rodova gljiva: Didymella, Fusarium, Rhizoctonia, Verticillium, Alternaria i Epicoccum. Na biljkama iz kojih su izolovane gljive bili su jasno vidljivi makroskopski simptomi zaraze. Na svim biljkama sa kojih su izolovane gljive bili su jasno izraženi simptomi na stabljikama u vidu nekrotičnih pega i lezija. Sa tih biljaka izolovane su gljive iz roda Alternaria. Isto tako kod velikog broja biljaka, na stablima su uočene ljubičasto braon nekroze, u donjoj trećini stabla i iz tih biljaka su izolovane gljive iz roda Didymella. Na korenovom sistemu biljaka bili su prisutni simptomi u vidu svetlo do tamno braon nekroza i iz ovih biljaka su izolovane gljive iz rodova Fusarium i Rhizoctonia. Takođe kod pojedinih biljaka na korenovom sistemu uočeno je obezbojavanje sprovodnog tkiva i iz tih biljaka izolovane su gljive iz roda Verticillium. S оbzirоm nа veliki značaj maline kao voćne vrste, pоsеbnо za manje razvijena brdskо plаninska pоdručija u Srbiјi, cilј оvоg rаdа bio је izolacija i morfološka dеtеrminаciја mikopopulacije nа malini rаdi јаsniјеg sаglеdаvаnjа prоblеmа u proizvodnji maline (izumirаnjе bilјаkа i smаnjеnjе prinоsа) kао pоslеdice prisustvа fitоpаtоgеnih glјivа. PB - Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije C3 - Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija T1 - Mikopopulacija na malini u Srbiji EP - 37 SP - 37 ER -
@conference{ author = "Vasić, Tatjana and Jevremović, Darko and Živković, Sanja and Bulajić, Aleksandra", year = "2023", abstract = "Malina je višegodišnja listopadna bilјka, žbunastog ili polužbunastog rasta, sajednogodišnjim i dugim dvogodišnjim izdancima, koja pripada porodici ruža (Rosaceae). Malina duži niz godina spada u grupu ekonomski najznačajnijih vrsta voća u Republici Srbiji. Po prinosima na evropskom kontinentu se izdvajaju Rusija, Poljska, Srbija i Španija. Međutim, najveća robna proizvodnja se ostvaruje u Srbiji, jer se više od 95% svežih i prerađenih plodova maline plasira na svetskom tržištu. Svetska proizvodnja maline u 2019. godini iznosila je 684.000 tona. Sistematskih istraživanja mikopopulacije maline u Srbiji do sada nije bilo. U ovomeradu iznosimo rezultate preliminarnih istraživanja mikopopulacije maline poreklom iz Srbije. Uzorci su prikupljeni u vremenskom periodu jun - avgust od 2019. do 2022. godine. Ukupno je analizirano 28 nasumično skupljenih uzoraka sa tri lokaliteta u Srbiji (Čačak 8, Ivanjica 10, Arilje 10). Analizirani su koren i stablo. Fragmenti biljaka su pažljivo isprani pod tekućom vodom. Tako pripremljeni uzorci dezinfikovani su sa 1% natrijum-hipohloritom (NaOCl) 1 minut i isprani tri puta u sterilnoj destilovanoj vodi. Potom su prosušeni na sterilnom filter papiru i stavljani na krompir dekstrozni agar (KDA). U svaku Petri kutiju stavljeno je po 5 fragmenata uzetih po uzorku, u pet ponavljanja, i inkubirani u termostatu pri 24°C. Pregled se obavljao svaka 3 dana, a na većini uzoraka micelija se razvila oko biljnog fragmenta do 14. dana. Razvijene kolonije presejane su na novu KDA podlogu te je, nakon početnog porasta, vršni deo micelije ponovno presejan na KDA. Mikroskopski pregled obavljen je pomoću mikroskopa marke Olympus CX31. Morfološka identifikacija gljiva do roda obavljena je pomoću standardnih ključeva.Izračunata je učestalost izolacije u % prema formuli (Vrandečić i sar., 2011): broj kolonizovanih delova sa gljivama/ ukupan broj analiziranih biljnih delova x 100.Ukupno je pregledano 700 fragmenta biljaka iz kojih je izolovano 6 rodova gljiva:Didymella, Fusarium, Rhizoctonia, Verticillium, Alternaria i Epicoccum. Na biljkama iz kojih su izolovane gljive bili su jasno vidljivi makroskopski simptomi zaraze. Na svim biljkama sa kojih su izolovane gljive bili su jasno izraženi simptomi na stabljikama u vidu nekrotičnih pega i lezija. Sa tih biljaka izolovane su gljive iz roda Alternaria. Isto tako kod velikog broja biljaka, na stablima su uočene ljubičasto braon nekroze, u donjoj trećini stabla i iz tih biljaka su izolovane gljive iz roda Didymella. Na korenovom sistemu biljaka bili su prisutni simptomi u vidu svetlo do tamno braon nekroza i iz ovih biljaka su izolovane gljive iz rodova Fusarium i Rhizoctonia. Takođe kod pojedinih biljaka na korenovom sistemu uočeno je obezbojavanje sprovodnog tkiva i iz tih biljaka izolovane su gljive iz roda Verticillium. S оbzirоm nа veliki značaj maline kao voćne vrste, pоsеbnо za manje razvijena brdskоplаninska pоdručija u Srbiјi, cilј оvоg rаdа bio је izolacija i morfološka dеtеrminаciја mikopopulacije nа malini rаdi јаsniјеg sаglеdаvаnjа prоblеmа u proizvodnji maline (izumirаnjе bilјаkа i smаnjеnjе prinоsа) kао pоslеdice prisustvа fitоpаtоgеnih glјivа.", publisher = "Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije", journal = "Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija", title = "Mikopopulacija na malini u Srbiji", pages = "37-37" }
Vasić, T., Jevremović, D., Živković, S.,& Bulajić, A.. (2023). Mikopopulacija na malini u Srbiji. in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije., 37-37.
Vasić T, Jevremović D, Živković S, Bulajić A. Mikopopulacija na malini u Srbiji. in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija. 2023;:37-37..
Vasić, Tatjana, Jevremović, Darko, Živković, Sanja, Bulajić, Aleksandra, "Mikopopulacija na malini u Srbiji" in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijum o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023., Zlatibor, Srbija (2023):37-37.