Biological properties of sour cherry (Prunus cerasus L.) genotypes newly developed at Fruit Research Institute, Čačak

Abstract

The work on the improvement of sour cherry (Prunus cerasus L.) genotypes at Fruit Research Institute, Čačak has been under way since 1960. The major breeding goals are to develop a self-fertile genotypes with consistent yields, superior fruit quality, suitability for industrial processing and fresh consumption, as well as with different ripening time. A special attention has been paid to obtaining genotypes tolerant/resistant to cherry leaf spot (Blumeriella jaapii (Rehm.) v. Arx.) and brown rot (Monilinia laxa /Ader et Ruhl./ Honey ex Whetz.). The main method is planned hybridization within Prunus cerasus. In addition, clonal selection from natural sour cherry populations of Balkan has been applied. The paper presents results of the two-year (2013‒2014) study of flowering and ripening time, morphometric properties and chemical composition of fruits, and field resistance to causal agents of economically important diseases and pests of newly-released sour cherry cultivars [‘Iskra’ (‘Köröser Weichsel’ × ‘Heimanns Rubin’), ‘Nevena’ (‘Köröser Weichsel’ × ‘Heimanns Konserven Weichsel’) and ‘Sofija’ (‘Čačanski Rubin’ × ‘Heimanns Konserven Weichsel’)], and promising genotypes obtained by planned hybridization [II/40 (‘Köröser Weichsel’ × ‘Heimanns Konserven Weichsel’ and V/106 (Köröser Weichsel’ × ‘Heimanns Konserven Weichsel’)] or clonal selection from natural population (‘G-6’ and ‘G-10’), in comparison to the standard cultivar (‘Heimanns Konserven Weichsel’). ‘Sofija’ and ‘G-10’ should be favoured owing to their early ripening time (beginning of second decade of June), exceptional potential for fruit size (7.20 g and 6.83 g, respectively), well-balanced parameters of chemical composition of fruits, and field-resistance to causal agents of cherry diseases and pests. Due to the numerous positive biological and agronomical traits, sour cherry genotypes developed at Fruit Research Institute, Čačak, deserve to be given a place in commercial orchards, as well as parents within sour cherry breeding programmes worldwide.

Rad na stvaranju novih genotipova višnje u Institutu za voćarstvo, Čačak, započeo je 1960. godine. Glavni ciljevi oplemenjivačkog rada su stvaranje samooplodnih sorti višnje visokog potencijala rodnosti, odgovarajućeg kvaliteta ploda (krupnoća, nizak udeo koštice u ukupnoj masi ploda uz njeno lako odvajanje, visok sadržaj rastvorljivih suvih materija, povoljan odnos šećera i kiselina), pogodnih za različite vidove industrijske i prerade u domaćinstvu, kao i za jelo u svežem stanju. Od novih genotipova se očekuje proširenje sezone berbe u odnosu na prosečno vreme sazrevanja u uslovima Čačka (treća dekada juna), prvenstveno u pravcu ranijeg sazrevanja. Posebna pažnja je posvećena stvaranju i selekciji genotipova tolerantnih/otpornih na pegavost lista (Blumeriella jaapii (Rehm.) v. Arx.) i sušenje cvetova i grančica trešnje i višnje (Monilinia laxa /Ader et Ruhl./ Honey ex Whetz.). Osnovni oplemenjivački metod je planska hibridizacija u okviru obične višnje (Prunus cerasus L.). Takođe, kao veoma značajan se primenjuje i metod selekcije iz prirodne populacije genotipova višnje područja Balkana. Kao rezultat ovakvog rada, do sada je priznato pet sorti višnje ‒ u ranijem periodu Čačanski Rubin i Šumadinka, a u novije vreme sorte Sofija, Nevena i Iskra, i izdvojeno više elitnih hibrida iz prirodnih i populacija planskih hibrida. Imajući u vidu da u pedigreu komercijalno značajnih sorti dominira mali broj genotipova, oplemenjivački program na stvaranju novih sorti višnje u Institutu za voćarstvo, Čačak, koncipiran je tako da u potomstvu kombinuje pozitivne osobine domaćih i introdukovanih sorti dobro prilagođenih našim agroekološkim uslovima, i autohtonih genotipova za koje su proizvođači tradicionalno vezani, a koji se odlikuju pozitivnim proizvodnim osobinama (rano vreme sazrevanja, krupnoća ploda, otpornost). U radu su predstavljeni rezultati dvogodišnjeg (2013‒2014. godina) ispitivanja vremena cvetanja i sazrevanja, morfometrijskih karakteristika i hemijskog sastava ploda novije priznatih sorti višnje Instituta za voćarstvo, Čačak [Iskra (Köröser Weichsel × Heimanns Rubin], Nevena (Köröser Weichsel × Heimanns Konserven Weichsel) i Sofija (Čačanski Rubin × Heimanns Konserven Weichsel), kao i perspektivnih genotipova dobijenih planskom hibridizacijom [II/40 (Köröser Weichsel × Heimanns Konserven Weichsel i V/106 (Köröser Weichsel × Heimanns Konserven Weichsel)] i selekcijom iz prirodne populacije (G-6 i G-10), poređenih sa osobinama standardne sorte (Heimanns Konserven Weichsel). Sorta Sofija i genotip G-10 se mogu izdvojiti na osnovu ranog vremena sazrevanja (početak druge dekade juna), potencijala za krupnoću ploda (7,20 g; 6.83 g, resp.), harmoničnog odnosa parametara hemijskog sastava ploda, kao i poljske otpornosti na prouzrokovače ekonomski značajnih bolesti i štetočine. Zahvaljujući brojnim pozitivnim biološkim i proizvodnim osobinama, ispitivani genotipovi zaslužuju da se nađu u komercijalnim zasadima višnje, kao i u oplemenjivačkim programima kao roditeljske sorte.