Effect of plant regulators on fruit quality of pear (Pyrus communis L.) cultivars ‘Williams’ and ‘Abate Fetel’
Uticaj biljnih regulatora rasta na kvalitet ploda kruške (Pyrus communis L.) sorti Vilijamovka i Abate Fetel
Authors
Životić, AleksandarCvijanović, Jelisaveta
Bosančić, Borut
Cvetković, Miljan
Korićanac, Aleksandra

Article (Published version)

Metadata
Show full item recordAbstract
This study presents results of two-year research (2016-2017) of effect of plant growth regulators GA4+7 1.8% + BA 1.8% and Prohexadione-Ca (applied individually or in combination) on fruit quality of pear cultivars ‘Williams’ and ‘Abate Fetel’. Examination of these effects was conducted by analysis of the fruit weight, dimensions (length and width), fruit firmness, total soluble solids content, and number of seeds per fruit. Within both studied cultivars, application of GA4+7+BA in the full flowering phenophase proved to be most effective considering the fruit size. Individual application of the Prohexadione-Ca during the same phenophase did not significantly affect fruit characteristics of the observed cultivars.
Kruška je pored jabuke i šljive najvažnija vrsta voćaka u Bosni i Hercegovini. Najzastupljenija sorta u proizvodnji kruške na teritoriji Republike Srpske je Vilijamovka, dok se kao njeni oprašivači najčešće koriste sorte Santa Marija i Abate Fetel. Kruška se uzgaja u sistemu vretena, a kao podloga se zbog karakteristika zemljišta, najviše koristi sejanac divlje kruške (Pyrus communis L.). U cilju regulisanja rasta i rodnosti, kao i dobijanja plodova zadovoljavajućeg kvaliteta, poslednjih godina u redovnoj proizvodnji se koriste i biljni regulatori rasta. Cilj istraživanja je ispitivanje uticaja biljnih regulatora rasta na kvalitet plodova sorti Vilijamovka i Abate Fetel uzgajanih u sistemu vretena na sejancu divlje kruške (Pyrus communis L). Ispitivanje je izvršeno u proizvodnom voćnjaku Dejana Popovića u selu Palačkovci Donji, opština Prnjavor, tokom 2016. i 2017. godine. Klimatski uslovi su bili dosta neujednačeni po godinama istraživanja, što je moglo imati određenog uticaja na ispi...tivane karakteristike. U zasadu su primenjena tri tretmana: tretman 1 – Proheksadion-Ca u količini 2 kg/ha u fazi punog cvetanja; tretman 2 – GA4+7 1.8% + BA 1.8% u količini 300 ml/ha u fazi punog cvetanja i tretman 3 – GA4+7 1.8% + BA 1.8% u količini 300 ml/ha u fazi punog cvetanja uz primenu Proheksadion-Ca u količini 2 kg/ha 14 dana posle fenofaze punog cvetanja, i 2 kg/ha Proheksadion-Ca 21 dan posle fenofaze punog cvetanja. Ispitivanje uticaja biljnih regulatora rasta na kvalitet ploda kruške obavljeno je kroz analizu mase ploda, dimenzija (dužine i širine ploda, čvrstoće ploda, sadržaja rastvorljivih suvih materija i broja semenki u plodu. Najveća krupnoća plodova, bez obzira na godinu i sortu konstatovana je kod plodova na stablima tretiranim sa GA4+7+BA. Kod obe ispitivane sorte u 2017. godini, krupnoća plodova na kontrolnim stablima bila je statistički značajno manja u odnosu na krupnoću plodova na stablima u tretmanima. Statistički visoku značajnost pokazale su sortne razlike kao i uticaj godine i primenjenog tretmana u pogledu dužine ploda. Prosečna širina ploda je bila dosta neujednačena između godina istraživanja, sa značajno nižim vrednostima u 2017. godini kod obe ispitivane sorte, a što se dovodi u vezu sa masom ploda. Sadržaj rastvorljive suve materije u plodovima bio je najveći kod stabala tretiranih sa GA4+7+BA kod sorte Abate Fetel u 2016. godini (12,7 %), a kod sorte Vilijamovka u 2017. godini (12,4 %). Nije utvrđena značajna razlika u broju semenki između kontrolnih i tretiranih stabala. Kod obe ispitivane sorte najbolje rezulate u pogledu krupnoće plodova dala je primena GA4+7+BA u period punog cvetanja. Individualna upotreba Proheksadion-Ca u vreme cvetanja nema značajniji uticaj na karakteristike ploda ispitivanih sorti.
Keywords:
Pear / planth growth regulators / morphometric characteristics of fruit / fruit quality / seeds / Kruška / biljni regulatori rasta / morfometrijske osobine ploda / kvalitet ploda / semenkeSource:
Voćarstvo, 2018, 52, 202, 51-58Publisher:
- Čačak : Naučno voćarsko društvo Srbije